
34 Dent BiH dentbih
uloga potpora zuba i njegovo učvršćivanje u kosti.
U parodoncijum spadaju cement zuba, kost,
periodontalni ligament I gingiva. Ukoliko je jedan
od ovih elemenata ugrožen, cijeli potporni aparat
ulazi u fazu propadanja. Uzročnici parodontopatija
su bakterije iz zubnog plaka. Parodontopatija koja
nije dijagnosticirana i liječena, postaje hronična
upala,imunološki posredovana bolest, koju
karakterizira pogoršanje u stanju parodontalnog
ligamenta i njemu pripadajuće alveolarne kosti.
Sklonost ka određenim sistemskim bolestima veća
je kod pacijenata sa parodontitisom nego kod
zdravih individua.
Objašnjenje patofizioloskih mehanizama fokusa
parodonta i sistemske bolesti povezano je sa
povišenim nivoima cirkulirajućih proinflamatornih
citokina i prostaglandina koji potiču od oboljelog
parodonta, gram negativnih bakterija i njihovih
produkata sličnih endotoksinima, koji se pojavljuju
iz subgingivalnih biofilmova koji odmah ulaze u
krvotok. Karijes i parodontopatija su infektivne
etiologije, stoga njihova prevencija znači
sprečavanje odontogenih žarišta. Parodontalni
džep je faktor rizika za razvoj i pogoršanje
sistemsko- žarišne bolesti jer je u njemu infekcija
uvijek prisutna- džepna flora je raznolika,
masivna i virulentna te prodire u meku stijenku
džepa. Sam džep je pod stalnom mehaničkom
stimulacijom tokom žvakanja, gutanja, govora,
sto pogoduje prodiranju bakterija u cirkulaciju i
stvaranja prolazne bakterijemije.
Temeljem navedenih rezultata brojnih istraživanja,
Europska federacija za parodontologiju je oprezno
formulirala svoj stav: dostupni podaci upućuju
da bi parodontitis mogao imati posljedice na
opšte zdravlje, no glavni je problem neprecizno
definiranje pojedine kardiovaskularne bolesti.
Brojna istraživanja koriste kao varijablu samo
prisustvo ili odsustvo parodontitisa, koje je
diskutabilno za dubinu sondiranja od 4mm koja se
obično koristi kao granična. Konačno, neophodno
je procjeniti koliki je utjecaj dobi odnosno starosti
na navedenu vezu budući da su i jedna i druga
bolest široko rasprostranjene u starijoj populaciji.
Aterosklerotske promjene u koronarnoj -srčanoj
bolesti spominju se često kao moguć uzrok
promjenama na krvnim žilama žlijezda slinovnica.
Osim toga, određeni lijekovi koji se koriste u
terapiji oboljelih osoba uzrokuju kao nuspojavu
-smanjeno lučenje sline- poremećaj nazvan
kao hiposalivacija ili hipoptijalizam. Njegov je
glavni znak i simptom osjećaj suhih usta, česta
žed, poteškoće u gutanju, jedenje suhe hrane,
poteškoće u nosenju protetskih radova,bol, iritacija
usne šupljine, te povećana frekfenca infekcija iz
gljivica Candida. Dijagnoza se postavlja na temelju
simptoma koje navodi pacijent, te kliničkim
pregledom gdje primjećujemo mat izgled
sluznica, fisure na dorzumu jezika, gustu slinu,
te konačno sijalometrijom odnosno mjerenjem
toka sline sa ili bez stimulacije. Antihipertenzivi
se često nalaze na listi lijekova kod pacijenata
koji boluju od koronarne bolesti srca i mogu biti
povezani sa subjektivnim osjećajem suhoće usta.
Diuretici kroz svoj efekat smanjenja volumena
intravaskularne i ekstravazalne tekućine dokazano
smanjuju lučenje pljuvačke, dok anatagonisti
beta adrenergičkih receptora nemaju uticaja.
Jedan od čestih simptoma osoba koje pate od
KVS je I sindrom pečenja usta- stomatopiroza.
Osim pečenja pacijenti još navode i promjenu
okusa- disgeuziju, suha usta, glavobolju, te bolove
u temporomandibularnom zglobu. Lijekovi koji
se koriste u terapiji KVS , osobito hipertenzije,
spominju se i u kontekstu indukcije razvoja lezija
oralnih sluznica- lichena rubera i lihenoidnih
reakcija. Lichen ruber je lezija oralne sluznice još
uvijek nepoznate etiologije u čijoj podlozi se nalazi
ćelijsko posredovan imunološki proces potaknut
degenerativnim promjenama bazalnog sloja
epitela.
Najčešća klinička forma je lichen ruber
reticularis s blago uzdignutim bijelim crtama
poput čipke, bilateralno na obraznoj sluznici i/ili
jeziku. Klinički vrlo slična je lihenoidna reakcija-
najčešće uzrokovana lijekovima ili raznim stranim
materijalima u usnoj šupljini. ACE inhibitori
se prvi put spominju kao mogući uzročnici
oralnih lihenoidnih reakcija, gdje je povlačenjem
navedenih lijekova dovelo do regresije promjena.
U svjetlu navedenih podataka dobivenih iz
brojnih istraživanja, stiče se dojam da je skupina
oboljelih od KVS posebno vulnerabilna u smislu
lošijeg oralnog zdravlja, starije životne dobi, većeg
broja karijesnih lezija,veće rasprostranjenosti i
težeg stepena parodontalne bolesti te manjeg
broja preostalih zuba.
Najvažnije je raditi na prevenciji oralnog zdravlja!
Zdravi zubi i zubno meso u velikoj mjeri smanjiće
rizik kardiovaskularnih bolesti. Potrebno je slijediti
nekoliko osnovnih navika:
• Pranje zuba dva puta dnevno
• Redovno čišćenje zubnih naslaga mekih i čvrstih
u stomatološkoj ordinaciji (1-2 puta godišnje)
• Obavljati redovne stomatološke preglede kod
stomatologa i parodontologa
• Zdrava prehrana
U samom zaklučku, održavanje oralnog zdravlja
je važno za opšte zdravlje pojedinca, a prevencija
oralnih bolesti igra ključnu ulogu u tome.